Nemetrijska zubna obilježja (oblici zubnih kruna i korijena) genetski su uvjetovana te primjenu nalaze u forenzici i antropologiji za procjenu bio-geografskog podrijetla, povijesti, migracija i odnosa populacija. Analiza dentalnih ostataka iz ilirske nekropole Kopila na Korčuli, datirane u razdoblje 400-40 g. prije Krista, provedena je na Zavodu za dentalnu antropologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nemetrijska zubna obilježja analizirana su prema ASUDAS sustavu (Marić i sur. 2024). Svrha ovog rada je usporediti nalaze s dostupnim podacima za suvremenu hrvatsku populaciju (Dumančić 2000, Maier i sur. 2019).
Zbog fragmentacije i abrazije zuba, analiza morfologije zuba u grobnicama 3 i 4 Nukleusa 1 bila je moguća na vrlo ograničenom uzorku u rasponu od 3 do 23 jedinke od ukupno procijenjenog minimalnog broja 39 jedinki, te se učestalosti obilježja moraju uzeti s oprezom.
Dentalna morfologija frontalnih zuba uključuje slabo izražene lopataste sjekutiće i distalni akcesorni greben očnjaka. Gornji prvi kutnjaci karakterizirani su dobro izraženim Carabellijevim obilježjem, u 67% slučajeva u obliku kvržice (stupnjevi 5 do 7). Gornji drugi kutnjaci karakterizirani su dobro izraženim hipokonusom (stupnjevi 4 i 5). Donji drugi pretkutnjaci imali su dvije lingvalne kvržice (mezijalna veća od distalne) u svim slučajevima. Donji prvi kutnjaci karakterizirani su s pet kvržica te Y i + oblikom fisurnog sustava. Drugi kutnjaci pretežno su imali četiri kvržice i sve tri varijante fisurnog sustava. Svi gornji prvi pretkutnjaci bili su dvokorijenski ili trokorijenski. U modernoj hrvatskoj populaciji nalazimo sličnu morfologiju zubnih kruna specifičnu za zapadne euroazijske populacije, a čak 76% gornjih prvih pretkutnjaka ima dva ili tri korijena, što predstavlja jednu od najviših učestalosti u svijetu i mogući je doprinos ilirskog supstrata. U Kopili je nađena nova varijacija: bukalni žlijeb na korijenima donjih pretkutnjaka. Ova značajka nije opisana u ASUDASu i moguće je specifično zubno obilježje drevnih stanovnika Korčule.
Ključne riječi: bioarheologija, nemetrijska zubna obilježja, morfologija zuba, dentalna antropologija, Iliri, Hrvati
Jelena Dumančić1*, Marina Marić2, Marin Vodanović1, Dinko Radić3, Davorka Radovčić4, Hrvoje Brkić1
1 Zavod za dentalnu antropologiju, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
2 Zavod za dentalnu morfologiju i antropologiju, Studij dentalne medicine, Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
3 Centar za kulturu Vela Luka, Korčula
4 Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
* [email protected]
Jelena Dumančić redoviti je profesor i specijalist obiteljske stomatologije na Zavodu za dentalnu antropologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirala i radi od 1996. godine.
Dobitnica je Rektorove nagrade. Diplomski rad izradila je o procjeni dobi dentoantropološkim parametrima (1995. godine), a magistarski i doktorski rad (2000. i 2005. godine) na temu utjecaja aberacija kromosoma X na dentalni i kraniofacijalni razvoj.
Voditeljica je kolegija Povijest dentalne medicine i nastavnik na kolegijima Morfologija zubi s dentalnom antropologijom, Forenzička dentalna medicina, Etika te Socijalna medicina i epidemiologija, na hrvatskom i engleskom jeziku. Jelena Dumančić pokazuje znanstveni i stručni interes za dentalnu antropologiju, orofacijalnu genetiku, forenzičnu stomatologiju te povijest zdravstvene kulture. Istražuje morfologiju zuba i kraniofacijalnog kompleksa u zdravih i osoba s Turnerovim i Klinefelterovim sindromom. Bavi se istraživanjem spolnog dimorfizma i dentalne dobi te njihovom primjenom u forenzičnoj stomatologiji. Istražuje povijest stomatološke struke i zdravstvene kulture. Od 2021. do 2024. godine suradnica je na projektu Hrvatske zaklade za znanost „Analiza zuba u forenzičnim i arheološkim istraživanjima – AZUFAMA“, u sklopu kojeg je analizirala nemetrijske varijacije zuba Ilira iz nekropole Kopila na Korčuli. Od 2014. do 2018. godine vodi Projekt za promociju oralnog zdravlja slijepih i slabovidnih osoba, uz potporu Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba. Pri Ministarstvu zdravlja Republike Hrvatske članica je Radne skupine za preventivu i promicanje zaštite oralnog zdravlja od 2015. godine. Aktivno radi na promicanju oralnog zdravlja u široj društvenoj zajednici, a posebno u djece i osoba s invaliditetom. Udana je i majka tri kćeri.