U sklopu prezentacije Ilirskog novca u Dalmaciji, kratko će se pregledno dati osvrt na kovanje novca od najranijih početaka, od takozvanih Grčko-ilirskih emisija novca koje započinje osnivanjem grčkih kolonija na jadranskim otocima Visu i Hvaru, postupno se šireći na druge otočke lokacije i istočnu obalu Jadrana. Uz središnji Jadran, spomenut će se i druge aktivne kovnice novca koje imaju ilirski karakter, a glavna tema prezentacije će dati kontekstualni i tipološki pregled kovanja novca ilirskog kralja Baleja i brončane emisije ilirskog plemena Daorsa. Općeprihvaćena je teza da je ilirski kralj Balej kovao svoj novac na dvije lokacije, na otoku Hvaru i u Risnu u Boki kotorskoj (Antički Pharos i Rhizon) i to u srebru i bronci, odnosno bakrenoj slitini. U Risnu su, osim kralja Baleja, kovane i autonomne emisije bakrenog novca.
Zabilježena je, međutim, i jedna izuzetno zanimljiva serija srebrnih otkova, koju stručna literatura tradicionalno svrstava u tzv. lokalne emisije risanskog zaljeva (Sinus Rhizonicus).
U novije vrijeme pojavile su se teorije koje i ovu skupinu novca – iako se po tipologiji uvelike razlikuje od standardnih izdanja kralja Baleja – povezuju upravo s ovim dinastom.
Novac Daorsa, uz Balejeve novce, svjedoči o visokom stupnju političkog, ekonomskog i umjetničkog dostignuća ilirskih plemena, kod kojeg pri izradi treba isključiti neposredni utjecaj helenizma ili nadolazećeg Rima, te valorizirati kao autohtoni i izvorni izričaj. Kovanje novca ne podrazumijeva isključivo očitu ekonomsku i praktičnu ulogu, već i vrlo značajan propagandni materijal, poruku o nositelju na naličju i licu novca, koji je ukazivao na kulturni, politički i društveni ustroj, kao i identitet naroda ili grada za koji je bio kovan. U tom kontekstu ilirska numizmatika ima poseban povijesni značaj, a svakodnevna uporaba tog novca antičkim vremenima je zasigurno predstavljao najbolji oblik komunikacije velikog dosega, s ciljem slanja poruke o tehnološkoj razini društva, diplomatskim postignućima i pripadnosti nekoj zajednici.
Božen Živaljić rođen je 20. listopada 1975. godine u Splitu, gdje je pohađao osnovnu školu te prva tri razreda srednje škole u V. gimnaziji “Vladimir Nazor”. Završnu godinu srednje škole pohađao je u Sjedinjenim Američkim Državama, Hiawatha High School, Hiawatha, State of Kansas, USA. Povratkom u Hrvatsku diplomira na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon završenog studija, radi u privatnoj građevinskoj tvrtki „Božen-CO“ d.o.o. iz Splita gdje vodi gradnju stambeno-poslovnih i infrastrukturnih objekata, upravlja procesima planiranja i praćenja radova u svim fazama realizacije projekata, od izrade investicijskih studija, projektne dokumentacije, koordinacije svih sudionika u gradnji i samu tehničku izvedbu projekata. Od 2014. godine, kao pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalne poslove i zaštitu okoliša sudjeluje u izradi i donošenju prostorno-planske dokumentacije, zaštiti i revitalizaciji kulturne baštine te pripremi i realizaciji važnih javnih projekata na području Općine Podstrana.
Širok raspon osobnih interesa uključuje klasičnu europsku povijest, arheologiju, numizmatiku i umjetnost. Kao dijete, već sa sedam godina, započinje sakupljati i proučavati antički novac i arheologiju, što mu s vremenom postaje druga cjeloživotna profesija. Uže područje interesa mu je grčko-ilirski i antički novac na povijesnom tlu Hrvatske. Dugogodišnji je član nekadašnjeg Dalmatinskog numizmatičkog društva te aktivni član Hrvatskog numizmatičkog društva. Sudjeluje na izložbama i numizmatičkim skupovima diljem Europe. Uz numizmatiku i povijest, veliki je ljubitelj umjetnosti, arhitekture i graditeljskog nasljeđa, s naglaskom na klasičnu i modernu nacionalnu baštinu.