Genius loci ili dobri duh nekog mjesta svjedok je kontinuiteta života na nekom prostoru od prapovijesti do današnjih dana kao i življenja brojnih naroda i utjecaja različitih kultura na neki prostor.
Najbolje je vidljiv kroz postojanje religijskih objekata i kontinuitet pokapanja na istom prostoru kroz različita povijesna razdoblja, kontinuitet življenja, postojanje gradinskih naselja ili stražarnica uz koje su u kasnijim vremenima nastale rimske ville rustice ili (sub)urbane, a zatim i prava naselja kao što je rimska Praetorija u Baćini. Spomenutim prostorom prolazili su stotinama godina komunikacijski pravci koji su povezivali obalni pojas s unutrašnjošću jugoistoka Europe.
Sladinac pored Ploča upravo je takvo mjesto gdje su se kroz povijest prožimali različiti utjecaji i kulture koje su bitno utjecale na način života i oblikovale prostor doticaja mora, jezera i rijeke.

Na području Sladinca, ali i cijele Baćine vidljivi su ostaci i kulturni utjecaji Ilira (gradine i gomile), Grka (keramika i brojni uporabni predmeti) uglavnom rezultat trgovačkog dodira Grka i domaćeg ilirskog stanovništva, Rimljana i romaniziranog stanovništva (groblja, brojni antički ostaci, ranokršćanska crkva), srednjovjekovnog stanovništva, brojnih naroda koji su ovim prostorom prošli tijekom Velike seobe naroda.
Glavni integrirajući faktor bili su Hrvati koji su svojim dolaskom s vremenom obuhvatili sve kulturne utjecaje prijašnjih civilizacija, a to se najbolje vidi kroz način življenja i gospodarske aktivnosti koje su obavljali temeljene na antičkoj ostavštini i utjecaju kršćanstva.

Andrija Pećar je profesor povijesti i diplomirani arheolog.
Još od studentskih dana sudjelovao je na iskapanjima koje su provodili Sveučilište u Zadru i Arheološki muzej u Zadru, a nakon studija sudjelovao je na iskapanjima tijekom gradnje autoceste A1.
Zadnjih 18 godina radi kao profesor povijesti u Srednjoj školi fra Andrije Kačića Miošića u Pločama i bavi se proučavanjem i prezentacijom brojnih tema iz lokalne i zavičajne povijesti.