Poticaj za interes prema proučavanju i razumijevanju povijesnih prilika iščezlog, u Jadranskom moru, potopljenog svijeta, nadasve je njegova burna i bogata povijest. Saznanja o jadranskoj ravnici iščitavaju se iz više različitih izvora, istraživanja i znanstvenih radova, kao i starodavnih zapisa. Neka od njih sažeta su iz knjige Nepoznato doba megalita.
Od pojave uspravnog čovjeka, do arhaičnog Homo sapiensa pa tako i evolucijsko dovršenog, modernog Homo sapiensa, razvoj hominina je imao jedan kontinuitet i evolucijsku slijed kroz više različitih skupina, rodova i vrsta ljudi, na različitim geografskim prostorima i u različito dugim vremenskim intervalima. Brojne oaze očovječenja bile su i ostale mjesta pojave i razvoja ljudi multi-regionalnog podrijetla. Jedna od njih, jadranska je ravnica, a jedan od dvaju najstarijih europskih naroda, ujedno i nosilac genoma paleolitičkog haplotipa, haplogrupe I2a, potiče od ljudi sa jadranske ravnice.
Teorija o Atlantidi u Jadranskom moru, temelji na činjenici da jadranska ravnica, po veličini i obliku, u potpunosti odgovara navodima u Dijalozima, djelu starogrčkog pisca Platona. Izgledno, samo mjesto Atlantida leži nadomak južnojadranske zavale i nedaleko od palagruškog arhipelaga. Monumentalni kameni blokovi, poznati kao stećci, rasuti po prostorima zapadnog Balkana i opredijeljeni kao srednjovjekovni nadgrobni spomenici, zagonetna su, neobična i nedovoljno pojašnjena pojava. Svojim ukupnim značajkama, baština su srednjovjekovne, ali i drugih, starijih, povijesnih i prapovijesnih kultura, što ih čini artefaktima više, različito starih kultura.
Ključne riječi:
Adam, oaze očovječenja, haplotip i haplogrupe, jadranska ravnica, Atlantida, mezolitik, Veliki biblijski potop, deveti planet, megalitska gradnja, Vela spila, odbačeni artefakti, stećci…
Fatih Hodžić pisac, slobodni istraživač, teoretičar, ilustrator i karikaturist… Do mirovine, organizator informatičkih sistema i programer. Poznavalac problematike stećaka i autor teorija o prapovijesnoj megalitskoj gradnji i Atlantidi u Jadranskom moru.
Rođen u Zenici 1956. godine gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Od 1976. godine živi u Sloveniji, zadnjih nekoliko godina, u Mariboru. Fakultetsko obrazovanje je stekao na Fakultetu organizacijskih nauka Univerziteta u Mariboru i diplomirani je organizator - informatičar. Do mirovine radio kao organizator informatičkih sistema u Iskri, Cankarjevom domu u Ljubljani i kao programer u poduzeću HRC, informatički inženjering u Žalecu.
Predmet interesiranja, zanimanja i istraživačkog rada je područje širokog spektra. Sve je počelo običnim obilascima povijesnih i prapovijesnih lokaliteta i impresijom nad arheološkim nalazima i ostacima drevnih kultura na europskim prostorima. Obilaženja nekropola sa stećcima bila su iskorak ka ozbiljnijem istraživačkom radu i posvećenosti problematici stećaka. Konceptualni okvir u istraživačkom radu bila je ideja, teorija po kojoj su stećci artefakti, baština više različito starih kultura, one srednjovjekovne i drugih starijih, prapovijesnih kultura. Jedan odgovor na neko od neodgovorenih pitanja, obično, izazove bujicu novih, pa su slijedile teorije o Platonovoj Atlantidi u Jadranskom moru, o arheogenetici, razvoju čovjeka, porijeklu iščitanom kroz kontinuitet u razvoju i iz genoma, pomoću haplotipa i haplogrupa. Za megalitsku gradnju trebale su postojati iznimne prilike na Zemlji, a brojne kataklizme i prilike u Sunčevom sustavu doprinijele su k tome. I već se zašlo na područje astrofizike…
Objavio knjige Nepoznato doba megalita (CID-NOVA, Zagreb, 2019), zatim God would like to play dice with the Universe (Amazon, 2022), a u pripremi je knjiga Ovo je samo dio Bosne, kao nekakav omnibus iz života i prigode sa putešestvija po nekropolama stećaka. Karikature i ilustracije su jedan od oblika likovnog izričaja, način izražavanja i talenta, pa nije puno nedostajalo da bi, uz preporuke profesora u gimnaziji, nastavio studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Objavljenih ima više članaka, radova u znanstvenim revijama i zbornicima, a sudjelovao je i na konferencijama (Kognitivna znanost – Informacijska družba, na Institutu Jožef Štefan u Ljubljani). Većina članaka, radova dostupna je na internetskim stranicama, na Academia.edu, Atlantpedia.ie i drugim.
Danas je u mirovini, čita i piše, uživa u vinarstvu, proizvodnji vina, a ponajviše u tome, da ustrajno traga za znanjima i saznanjima, da ih slaže poput kamenčića i sve jasnije sagledava u mozaiku povijesti, života i postojanja.