Razvoj glagoljice možemo pratiti još od neolita zahvaljujući arheologiji i etnologiji. Ove znanosti potvrđuju ne samo autohtnosnot već i snagu drevnih naroda i civilizacije Ilira koje smo baštinici. Preteče glagoljice nalazimo u motivima nakita i ukrasa ilirskih žena, na keramici, stećcima pa čak i u arhitekturi ilirskih gradina. U dugom povijesnom procesu iz takvih oblika razvijeni su prvo simboli, a potom i samo pismo. Razvoj glagoljice procesom pojednostavljivanja iz prapovijesnih motiva usporediv je, iako potpuno neovisan, s procesom pojednostavljivanja egipatskih hijeroglifa preko hieratskog i demotičkog pisma do grčkog alfabeta i latinice.
Pripisivanje glagoljice sv. Jeronimu je tek preuzimanje zatečenih vrijednosti u novi kršćanski svjetonazor upravo kroz prihvaćanje najvećeg djela vrijednog Dalmatinca prijevoda Svetog pisma na ilirski, dalmatinski ili hrvatski jezik.
Pripisivanje nastanka glagoljice Ćirilu i Metodu nema osnova niti u hrvatskoj tradiciji niti u znanstvenim dokazima.

Tomislav Beronić rođen je 9. srpnja 1965. godine u Vukovaru. Osnovnu školu pohađao je u Borovo Naselju, matematičku gimnaziju u Vukovaru, te studirao matematiku i promet fakultet u Zagrebu. Još tijekom studija programirao je za švicarske tvrtke te se nakon diplomiranja preselio u Basel, a potom u Freiburg u Njemačkoj. Iz obiteljskih razloga vraća se u Hrvatsku 1998. godine i nastavlja se profesionalno baviti programiranjem, nakladništvom i poslovnim savjetovanjem.
Autor je video igre u prepoznavanju i zbrajanju brojeva u glagoljici GlagoMatika i pokretač istoimenog natjecanja za učenike osnovnih i srednjih škola.
Član je Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i nosi ime Zmaj od Glagoljice, te još nekoliko udruga u područjima kulture i istraživanja.
Bavi se proznom književnošću i autor je prve knjige objavljene glagoljicom nakon 1905. godine. Dobitnik je književne nagrade Artefakt za najbolji SF roman u 2016. godini.
Živi u selu Krnjak u Karlovačkoj županiji. Oženjen je za suprugu Biserku i ima jednu kćer Doru.