Nedjelja, 27. rujna 2026.
Vrijeme okupljanja: 8:30
Mjesto okupljanja: parking ispred stare župne crkve Uznesenja BDM (Velike Gospe), Eraci, Plina
Voditelj izleta: Markica Vuica
Itinerar izleta:
• U šamatoriju crkve razgovaramo o topografiji Pline (Jezero, Grupković kula, gradine, stećci)
• Pješačimo prema in – situ nekropoli Zelenikovac
• Autima se spuštamo do puteljka kojim pješačimo prema Mavinom guvnu i Ogradama
• Iza toga idemo autima na arheološki park „kod Kule“
• U arheološkom parku „kod Kule razgovaramo o stećcima i „zaštitnim“ radovima na A1
• Na povratku prema Pločama auta parkiramo kod Vigure na skretanju za Banju (GPS)
• Pješačimo prema prapovijesnim nekropolama s kojih je nestala vrijedna ilirska kaciga
• Razgovaramo o najstarijim Pločanima i značajnoj keramici koja je tu pronađena
Zahtjevnost izleta: Nešto zahtjevniji pješački dio rute se ne preporučuje osobama s poteškoćama pri kretanju.
ILIRIKON 2026. se odriče svake odgovornosti u slučaju možebitnih ozljeda na izletu.
Preporučena odjeća i obuća: gležnjače (gojzerice ili tenisice) / višeslojna lagana odjeća / presvlaka / kapa / voda.
Koje lokalitete ćemo posjetiti na izletu „U gnijezdu knezova Grupkovića“?
Ovaj izlet je posvećen srednjovjekovnim knezovima Grupkovićima i svim našim plinjanskim predcima. Na zbornom mjestu kod stare župne crkve Uznesenja BDM (Velike Gospe) diple / gajde / ilirski mjeh će nam zasvirati poznati etno glazbenik Goran Mikas. S platoa ispred crkve ćemo ukazati na sve važne objekte (360˚ pregledom) kao što su Jezero, ulaz u tunel Maričevac, Kula knezova Grupkovića, prapovijesne gomile na Vijalama, repetitor na Stražbenici, nekropole stećaka Zelenikovac i Ograde. Zatim ćemo otići do arheološkog parka „kod Kule“ gdje ćemo razgovarati o 33 odbačena stećka koja su konačno našla svoje mjesto. Na povratku u Ploče posjetiti ćemo lokalitet Vrbica gdje je ispod dvije prapovijesne gomile pronađena ilirska kaciga ali i do sada najstariji znani Pločani (oko 1.300 prije Kr.).
Obličevac: Prapovijesne nekropole, gradine, stećci, Mavino guvno i arheološki park kod Kule
Obličevac je još jedno „genius loci“ mjesto u Gradu Ploče na kojem, u vrlo uskom prostoru, možemo pronaći tragove mnogih civilizacija i kultura koje su živjele prije nas. Tu se nalaze brojne ilirske gradine (Obličevac, Divojačka gomila, iznad Eraka), tridesetak gomila razasutih posvuda uokolo (osobito na području Vijala, Mavino guvno i dvije ogromne na vrhu Sražbenice), brojne nekropole stećaka (Zelenikovac, Krč, Ograde), srednjovjekovna Grupkovića kula s gospodarskim zgradama, župna crkva Uznesenja BDM (Velike Gospe) sagrađena oko 1700. godine. Također ćemo posjetiti nekadašnje vjersko, civilno i kulturno središte Pline „kod Kule“ gdje se nalazi stara Župna kuća i kapela svetog Paškala. Udruga građana Obličevac je u suradnji sa župom Plina – Stablina na plato ispred župne kuće 2024. godina prebacila i na taj način sačuvala 33 stećka koji su stajali odbačeni iza crkve Uznesenja BDM nakon „zaštitnih arheoloških radova“. Obličevac je, na žalost, jedno od područja koje je najviše devastirano naknadnim intervencijama u prostor i sekundarnom gradnjom.
Vrbica: Prapovijesne nekropole u kojima su pronađeni najstariji Pločani i vrijedni artefakti
Dolac Vrbica je uvijek predstavljao prostor preko kojeg se najbržim mogućim načinom može stići iz Neretve (Crne Rike) do nekadašnjeg središta knezova Grupkovića Obličevca i dalje prema Vrgorcu, Ljubuškom (Bigeste) i Metkoviću (Narona). Na toj se dionici i danas mogu raspoznati obrisi prethodnih putnih pravaca počevši od onog prapovijesnog, pa srednjovjekovnog (Put Vrbice) do današnjeg kuda prolazi pristupna brza cesta autocesti A1. Uz puteve su se uvijek gradile i velebne građevine tako da danas na obodima dolca možemo pronaći mnogobrojne gradine, gomile, stećke, ostatke staza ali i vjerske i druge objekte. Zbog toga i ne čudi što je na lokalitetu Mišja Draga na južnom obodu dolca Vrbica, ispod prapovijesne gomile na kojoj su se nalazili stećci, pronađeni ostatci dvoje „najstarijih Pločana“ čija je drevnost procijenjena C-14 analizom na oko 3.300 godina. Na jugoistočnom obodu dolca Vrbica, također ispod prapovijesne gomile, je pronađena jedinstvena ilirska kaciga i ratnička oprema kojoj se u međuvremenu zagubio svaki trag, kao i keramika iznimne arheološke vrijednosti…
Markica Vuica rođen je 12. srpnja 1954. u Metkoviću gdje je završio osnovnu i školu učenika u privredi, da bi nakon zaposlenja i odsluženja vojne obveze nastavio školovanje u Splitu u srednjoj školi za obrazovanje uz rad za zvanje elektrotehničara jake struje. Većinu radnog vijeka proveo je kao šef održavanja u više poduzeća.
Suosnivač je „Udruge za promicanje zaštite prirodne i kulturne baštine Neretve Baštinik“ preko koje je provedena aktivna zaštita izuzetnog speleološkog objekta Jame u Predolcu.
Surađuje u izradi katastra speleoloških objekata u dolini Neretve te povremeno piše o značajkama podzemlja.
Trenutačno je voditelj istraživačko-edukativnog centra „Congeria - Jama u Predolcu“.
Objavio je sam dvije knjige o starim čatrnjama s područja općine Zažablje te niz knjižica koje promoviraju biološku raznolikost i faunu s područja doline Neretve i samog grada Metkovića.
Na poziv Etnografskog muzeja u Splitu u kao stručni suradnik predstavio je u srpnju 2025. dio kulturne baštine doline Neretve kroz priču o starim čatrnjama.
Kao svojevrsnu nagradu za dugogodišnji rad na području speleologije znanstvena zajednica je po njemu nazvala novu podzemnu vrstu pronađenu na području Neretve (Lepromeson vuicae Giachino, A. Jalžić. B.2021) . Leptomeson vuicae je nova vrsta kornjaša opisana iz“ Dragine lipe jame“ Člopek-Vekići, Borovci .
Dobitnik je nagrade grada Metkovića „Sveti Ilija“ za iznimna postignuća u području ekologije i turizma 2022. te dobitnik nagrade „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske“ 2015. u kategoriji „turistička obiteljska gospodarstva“ posebno priznanje za očuvanje prirodne baštine i razvoj kulturnog turizma u ruralnom prostoru.