Subota, 26. rujna 2026.
Vrijeme okupljanja: 8:30
Mjesto okupljanja: parking ispred crkve svetog Luke, Baćina
Voditelj izleta: prof. Andrija Pećar
Itinerar izleta:
• Ispred crkve razgovaramo o topografiji Baćine, Baćinskim jezerima, Portini i Sladincu
• Razgovor o stećcima koji su ugrađeni u crkvu i o prapovijesnoj nekropoli uz nju
• Zaštićeno kulturno dobro RH crkva svetog Luke – ukupno trajanje oko sat vremena
• Od svetog Luke vozimo se pet minuta do „Beach bara“ gdje ostavljamo auta (GPS2)
• Potom se pješice upućujemo prema gradini Sladinac i crkvi – bazilici svetog Andrije
• Razovor o bazilici, Portini i gradini Sladinac – ukupno trajanje oko sat vremena
• Spuštanje na Baćinska jezera gdje nas čekaju lađe za plovidbu po Jezeru
• Povratak na parking i odlazak prema Pločama
Zahtjevnost izleta: Lagani pješački dio rute – lagani uspon.
ILIRIKON 2026. se odriče svake odgovornosti u slučaju možebitnih ozljeda na izletu.
Preporučena odjeća i obuća: obične tenisice / lagana odjeća / eventualno presvlaka / kapa / voda.
Koje lokalitete ćemo posjetiti na izletu „Ilirski ratnici sa Sladinca“?
Ovaj izlet je posvećen ilirskim ratnicima sa Sladinca u današnjoj župi Baćina. Na zbornom mjestu s vidikovca ispred crkve sveti Luka ćemo imati priliku vidjeti prekrasna Baćinska Jezera, ali i zaštićeno kulturno dobro RH crkvu koja je sagrađena od stećaka. Zatim ćemo otići do starokršćanske crkve – bazilike svetog Andrije iz 5/6. stoljeća koja se nalazi na južnim padinama ilirske gradine Sladinac a ispred luke Portina koja je bila aktivna još u 4. st. pr. Kr. Tamo ćemo vidjeti i najstariji epigrafski spomenik Grada Ploča uzidan u privatnu kuću. Prije povratka u Ploče popiti ćemo piće u Beach baru Parić gdje će nam diple / gajde / ilirski mjeh zasvirati poznati etno glazbenik Goran Mikas i provozati se tradicionalnim neretvanskim lađama po Baćinskim jezerima.
Crkva sveti Luka: Kulturno dobro RH sagrađeno stećcima na prapovijesnoj nekropoli
Crkva svetog Luke je kao sakralna građevina iz 14. stoljeća zaštićena u statusu nepokretnog kulturnog dobra RH pod brojem Z-5806. Iz 14. stoljeća navodno potječu i stećci ugrađeni u crkvu od kojih se ističe ulomak uzidan lijevo od ulaznih vrata na zapadnom pročelju, ukrašen motivom polumjeseca i rozete („ilirski grb“).Tri stećaka su uzidana kao stepenice ulaza u crkvu dok je unutar nje nadgrobna ploča koja služi kao menza oltara. Nekolicina stećaka je razbacana po šamatoriju crkve i ugrađena u samu među crkvene ograde. U neposrednoj okolici crkve mogu se vidjeti i grobne škrinje s kojih su stećci maknuti i upotrijebljeni kao sekundarni građevinski materijal. S vidikovca na istočnoj strani crkve „puca“ prekrasan pogled na nekolicinu od sedam Baćinskih jezera od kojih se najbliže zove Crniševo. Na veliku žalost i uz tragikomično loše planiranje u neposrednoj blizini zapadno od crkve i iznad samih Baćinskih jezera je smješteno gradsko (koje koristi i šire područje) odlagalište otpada „Lovornik“.
Sladinac: Ilirska gradina, željezno-dobna pretovarna luka Portina i starokršćanska bazilika
Ilirska gradina Sladinac i danas dominira nad zaljevom Ploča a nekoć je predstavljala jednu od najvažnijih lokacija života Ilira na cjelokupnom prostoru Grada Ploča. Gradina Sladinac je oduvijek bila žarišna točka oko koje su nastajale obrambene utvrde, luke i gradovi od Ilira pa sve do danas. Njen dominantan položaj sjeverno od „donjeg emporija“ ili luke Portina davao joj je mnoge pogodnosti od kontrole, nadzora pa i zaštite u slučaju dolaska neželjenih gostiju. Luka Portina je dokaz da je autohtono ilirsko stanovništvo, i prije dolaska Grka na Istočni Jadran, izrađivalo keramičke posude i predmete. Dolaskom Grka početkom 4. stoljeća pr. Kr. razvila se međunarodna trgovina zbog kojih je bilo potrebno izgraditi lučka postrojenja na drvenim pilonima. Osnutkom Narone, neretvansko područje se postupno romanizira početkom doseljavanja Rimljana koji su u naslijeđe ostavili najstariji epigrafski spomenik Grada Ploča iz 2. stoljeća, koji se nalazi tik uz starokršćansku crkvu – baziliku svetog Andrije iz 5/6. stoljeća.
Andrija Pećar je profesor povijesti i diplomirani arheolog.
Još od studentskih dana sudjelovao je na iskapanjima koje su provodili Sveučilište u Zadru i Arheološki muzej u Zadru, a nakon studija sudjelovao je na iskapanjima tijekom gradnje autoceste A1.
Zadnjih 18 godina radi kao profesor povijesti u Srednjoj školi fra Andrije Kačića Miošića u Pločama i bavi se proučavanjem i prezentacijom brojnih tema iz lokalne i zavičajne povijesti.