Petak, 25. rujna 2026.
Vrijeme okupljanja: 8:30
Mjesto okupljanja: parking ispred crkve svetog Anastazija (Staša), Staševica
Voditelj izleta: Miško Erak
Itinerar izleta:
• S parkinga ispred crkve vozimo se kombijima do stare župne crkve Svih Svetih u Bristi
• Na ovom genius loci mjestu provesti ćemo u šetnji i razgovoru oko sat vremena
• Od crkve Svih Svetih kombijima idemo prema polaznoj točci za nekropolu stećaka
• Od polazne točke do nekropole stećaka „Staro greblje“ pješačimo nekih 20-tak minuta
• Na nekropoli stećaka „Staro greblje“ ćemo razgovarati sat vremena o stećcima i gradinama
• Potom se istim putem vraćamo pješice do kombija koji nas čekaju i voze na početnu poziciju
Očekivano vrijeme završetka izleta: 12.00 – 12.30 sati
Zahtjevnost izleta: Nešto zahtjevniji pješački dio rute se ne preporučuje osobama s poteškoćama pri kretanju.
ILIRIKON 2026. se odriče svake odgovornosti u slučaju možebitnih ozljeda na izletu.
Preporučena odjeća i obuća: gležnjače (gojzerice ili tenisice) / višeslojna lagana odjeća / presvlaka / kapa / štapovi za hodanje / voda.
Koje lokalitete ćemo posjetiti na izletu „Stopama don Petra Kaera“?
Ovaj izlet je posvećen don Petru Kaeru i njegovom dvogodišnjem boravku u nekadašnjoj župi Brista – Pasičina a današnjoj župi Staševica. Posjetiti ćemo staru župnu crkvu Svih Svetih u Bristi, jedno od najtipičnijih „genius loci“ mjesta cijele Donje Neretve, gdje je don Kaer 1885. napravio prvo stručno istraživanje stećaka i prapovijesne gomile na kojoj su se nalazili. Također ćemo posjetiti nekropolu stećaka „Staro greblje“ iznad Jezerca koju je don Kaer vlastoručno nacrtao i objavio u uglednom francuskom arheološkom časopisu onog doba (Bulletin de la Société d’anthropologie de Lyon, tome 5, 1886. pp. 8-421.). Na nekropoli će nam diple / gajde / ilirski mjeh zasvirati poznati etno glazbenik Goran Mikas.
Stara župna crkva Svih Svetih i najveća prapovijesna gomila u Gradu Ploče
Don Petar Kaer bio je jedan od posljednjih intelektualaca renesansnog tipa aktivno djelujući kao svećenik, pisac – poliglot, slikar, glazbenik, prosvjetar i bibliotekar. Međutim, don Kaer je najviše zapamćen kao povjesničar, arheolog, antropolog i etnolog osobito u Donjoj Neretvi, gdje ostavio neizbrisiv trag. Don Kaer je Bristu i Pasičinu (odnosno Grad Ploče) koncem 19. stoljeća stavio na hrvatsku arheološku kartu. Naime, 1885. godine je objavio članak u vodećem hrvatskom arheološkom časopisu toga doba (Viestnik hrvatskoga arheologičkoga družtva) pod naslovom Starine u Bristi – Pasičini okružn. poglavarstva Metkovskoga, u kojem je opisao 4 gradine i 48 gomila u župi. Izrazitu pozornost je posvetio upravo župnoj crkvi Svih Svetih i najvećoj prapovijesnoj gomili u Pločama (i danas se nalazi tik uz crkvu) koje ćemo detaljno proučiti na našem izletu. Don Kaerovo stručno istraživanje ove gomile, i stećaka koji su se na njoj nalazili, se smatra prvim naučnim radom ovog arheološkog područja i nulta je odnosno polazna točka svim budućim istraživačima …
Nekropola stećaka „Staro greblje“ iznad Jezerca na Mateljkovoj gradini
Drugi je put don Kaer stavio Bristu i Pasičinu na svjetsku arheološku kartu kada u francuskom časopisu objavljuje članak „Pierres sepulcrales Dalmates“ odnosno Stećci okruga neretvanskog gdje detaljno opisuje nekropole i stećke na lokalitetima župe Brista – Pasičina. Posjetiti ćemo najvažniju nekropolu stećaka u Gradu Ploče „Staro greblje“ iznad Jezerca na Mateljkovoj gradini gdje je teško odvojiti materijalno od tajanstvenog ili zbiljsko od imaginarnog. Don Kaer je vrlo precizno vlastoručno nacrtao sve važnije stećke i reljefe na njima tako da imamo rijetku priliku usporediti današnju situaciju sa stanjem nekropole prije više od 140 godina. Dodatnu draž ovom posjetu daje podatak kako je na Mateljkovoj gradini 1906. godine pronađena najveća pojedinačna ostava ilirskog novca u RH s gotovo 500 primjeraka kovanica kralja Ballaiosa (Baleja) koji je vladao u 2. stoljeću prije Krista. Don Kaer je, naravno, zapisao i legendu o postojanju „zakopanog blaga“ na Mateljkovoj gradini koja se s koljena na koljeno prenosila preko 2000 godina…