Teorija se bavi alternativnom analizom podrijetla trojanske civilizacije, s posebnim naglaskom na tezu da se mitski grad Ilij (Ilion), poznat i kao Prijamov grad, nalazio na području današnje Gabele, u delti rijeke Neretve – regiji bogate povijesti i slojevitih kulturnih tragova. Grad Ilij, okružen s pet rijeka koje se ulijevaju u Neretvu, u antičkim se predajama opisuje kao carsko središte u kojem su živjeli trojanski carevi, a upravo je po tom gradu Ilijada dobila ime.
Bit će predstavljena tvrdnja kako Ilijada, jedno od ključnih djela zapadne civilizacije, zapravo ne opisuje područje Male Azije, već prostor današnje Hercegovine i južne Dalmacije. U tom se kontekstu razmatra mogućnost da su Iliri, a ne Grci, stvarni nositelji te epske i kulturne baštine.
Poveznice s današnjicom očituju se i kroz lokalnu kršćansku tradiciju – primjerice, kult svetog Ilije i Ilijin dan u Metkoviću, kao i kroz narodnu predaju, poput legende "U cara Trojana kozje uši".

Tema će obraditi i povijesni pogled Europe u 15. i 16. stoljeću, prema kojem su Hrvati smatrani potomcima Ilira – starosjedilačkog, antičkog naroda – što je u novijoj povijesti zamijenjeno tezom o doseljenju s Karpata u 7. stoljeću. Također će se govoriti o značenju imena Gabela, koje dolazi iz talijanske tradicije, a talijanski izvori nazivaju Gabelu "malim Rimom" ili "Prijamovim gradom". Ističe se i tvrdnja da je upravo narod cara Prijama imao presudan utjecaj na oblikovanje naroda Italije. Jedna od središnjih točaka konferencije bit će rad Roberta Salinasa Pricea, koji je tvrdio da je osnivanjem Rima ponovno zapaljena vječna vatra Troje, te da se u blizini nje nalazi i simbolična maketa brda Gabele. Bit će razmatrane poveznice između gradova Ilij, Narona i Drijeva s gradom Dubrovnikom, u kojem su te građevine planski rekonstruirane.
Prema izvorima iz Nürnberga, Venecija je uzela i poravnala ostatke Troje. Trojanske izbjeglice, predvođene Enejom, našle su utočište kod naroda Latina, koji su im dodijelili zemljište koje su nazivali Italijom. Iz tog pokreta proizišla je dinastija Ilijevaca, koju su Latini nazivali Julijevcima – utemeljiteljima Rima. Prema ovoj teoriji, carevi poput Augusta, Tiberija, Kaligule, Klaudija i Nerona, pa sve do Julija Cezara, potječu iz trojansko-neretvanske loze. Grad Narona (poznat i kao Augustonijum) je bio mjesto krunidbe svih careva trojanskog podrijetla – njih sedmorice. Naglašeno je kako su sve europske imperije utemeljene na rimskoj tradiciji, čiji korijeni sežu do trojanske kulture. Prezentacija će također istražiti američko-rimske veze – od organizacije društva (Senat kao institucija trojanske kulture), preko kršćanske Europe i masonerije, do konkretnog primjera: činjenice da je Bijela kuća u Washingtonu obložena kamenom s otoka Brača te da je upravo Dubrovnik među prvima priznao SAD kao neovisnu državu. Posebna pažnja posvetit će se Naroni, za koju postoji tvrdnja da je "najneistraženiji grad Rimskog Carstva", ali i ključni element bez kojeg, prema nekim autorima, ne bi bilo ni grada Dubrovnika. Izreka glasi: "Da nije bilo Narone, ne bi bilo ni Dubrovnika."
Zaključno, ova teorija otvara prostor za novu interpretaciju kulturne i povijesne uloge hrvatskog prostora u razvoju zapadne civilizacije, ističući duboke korijene koji povezuju Ilire, Rimsko Carstvo, kršćansku Europu i suvremeni zapadni svijet.

NIKICA ARAPOVIĆ rođen je 9. veljače 1961. godine u Gabeli. Osnovnu i srednju školu završio je u Čapljini, a strudirao je na Višoj upravnoj školi u Sarajevu.
Odrastanje u kršćanskoj obitelji s tradicijom privatnog poduzetništva oblikovalo je njegove rane životne vrijednosti i radne navike. Tijekom mladosti ostvareni brojni kontakti i prijateljstva s vršnjacima iz Njemačke i Italije, što je otvorilo širi pogled na svijet i kulturu.
Po povratku u domovinu, profesionalni put usmjeren prema trgovini odjećom. Posebno razdoblje obilježeno vođenjem modne trgovine u središtu Zagreba, koja je u to vrijeme bila prepoznata kao jedna od najuspješnijih u Europi. Tijekom karijere ostvarena suradnja s brojnim vrhunskim svjetskim modnim brendovima, uključujući Karl Lagerfeld, Bugatti, Carlo Colucci i Rosner.
Sudjelovanje u televizijskoj emisiji Na rubu znanosti na temu Troja u Gabeli te uloga vodiča u dokumentarnom filmu Tragovima Neretvanske Troje. Dugogodišnje prijateljstvo s prof. dr. Robertom Salinasom Priceom, poznatim po svojim istraživanjima alternativnih teorija o položaju antičke Troje.
Iskustvo iz Domovinskog rata ostavilo je dubok osobni i životni pečat.